SOLINSKA KRONIKA 320, 15. travnja 2021.

Piše: dr. sc. Olivera CRMARIĆ

Brojne biljke koje djeluju umirujuće u ovim su stresnim vremenima kako zbog ekonomske nestabilnosti uzrokovane pandemijom, tako i zbog ukupne neizvjesnosti koje ovo vrijeme donosi, mogu olakšati anksioznost i depresiju koje su sve više raširene među ljudima

Gospina trava, kantarion, Hypericum perforatum je biljka koja se od davnina koristi kao poznati biljni antidepresiv, a njezina je učinkovitost kod blažih oblika depresije dokazana kliničkim testovima.

Djeluje na način da pojačava aktivnost serotonina i noradrenalina. Aktivne tvari hipericin i hiperforin djeluju istovjetno kao i neki antidepresivi, osobito kod blagih ili umjerenih depresivnih stanja, ali istovremeno smanjuje i osjećaj anksioznosti, što je zapravo od velike važnosti, jer je depresija vrlo često povezana s anksioznošću.

Kantarion je jedna od najprepoznatijih i popularnih ljekovitih biljaka koje se koriste kod psihičkih stanja kako u narodnoj medicini tako i za izradu farmaceutskih antidepresiva.

Gospina trava je biljka čija su staništa raširena diljem čitave Europe, gdje raste na brojnim područjima i u velikim količinama.

Osim po karakterističnim žutim cvjetovima na vrhu stabljike, može se prepoznati i po listovima na kojima se izloženi prema svjetlu, vide brojne crvenkaste točkice, perforacije, od kuda i dolazi njezin latinski naziv.

Najčešće se lijekovi na temelju gospine trave protiv depresije i anksioznosti pripremaju na temelju suhoga ekstrakta biljke u obliku kapsula ili dražeja, za koje je kako smo već rekli dokazano kliničko djelovanje.

Pri proizvodnji se osobito pazi na koncentraciju i standardizaciju aktivnih tvari hipericin i hiperforin koji djeluju antidepresivno i anksiolitički. Njihov mehanizam djelovanja sličan je djelovanju sintetičkih antidepresiva, produljujući aktivnost neurotransmitera zaduženih za smirivanje i dobro raspoloženje.

Objavljena su brojna istraživanja o djelovanju kantariona koja su potvrdila da kantarion kod ljudi s blagom ili srednje izraženom depresijom ima izrazito blagotvorno djelovanje.

Kod vrlo izražene anksioznosti i depresije ipak je potrebna jača farmakoterapija i drugi medicinski pristupi. Jednako treba napomenuti da čaj od kantariona koji djeluje umirujuće ipak ne može postići potrebnu koncentraciju aktivnih tvari da bi bio učinkovit kao terapija protiv anksioznosti i depresije.

Treba znati i da učinci kantariona, slično kao i kod mnogih sintetskih antidepresiva, ne nastupaju istoga trena već nakon 2 do 4 tjedna uz minimalno korištenje 3 do 6 mjeseci.

Najčešće preporučene doze standardiziranoga ekstrakta gospine trave se kreću oko 600 mg dnevno i vrlo dobro se podnose, gotovo pa i nemaju neželjenih nuspojava, a ako se i pojave radi se o mučnini i osjetljivosti na svjetlo.

Gospina trava i pored toga što je vrlo učinkovita i kako smo i spomenuli gotovo da i nema nuspojava ipak može pojačati djelovanje drugih antidepresiva te drugih depresora središnjega živčanog sustava, ako se koristi u kombinaciji s njima.

Također može utjecati na enzime citokroma te na taj način ubrzati ili usporiti eliminaciju drugih lijekova u organizmu, stoga je ne bi smjeli upotrebljavati peroralno bez savjeta zdravstvenih djelatnika.

Osim protiv depresije i tjeskobe, gospina se trava u raznim oblicima rabi i protiv reumatizma, kašlja, prehlade i tegoba kod menopauze. Od gospine trave pravi se i kantarionovo ulje, djelotvorno pri liječenju ozljeda i opeklina.

Zanimljivo je da u srednjem vijeku se bilježe prvi pisani dokumentu o korištenju kantariona protiv depresija, a zbog vjerovanja da su depresivni ljudi zapravo opsjednuti ova biljka je bila opisivana i kao istjerivač demona.

Kava Kava – Piper methysticum –

Biljka koja je primjenjivana u mnogim kulturama, osobito u Australiji i na otocima Tihoga oceana kao ceremonijalni napitak i lijek. U tradicionalnoj medicini se koristi svježi kava-kava korijen koji se često melje u sitni prah.

Aktivne tvari ove biljke su kavalaktoni, poznato ih je 12, a njihovo djelovanje na središnji živčani sustav je smirujuće i anksiolitički. Iako ni veće doze aktivnih kavalaktona ne izazivaju ovisnost, izdaje se ili uz recept ili uz upozorenje da se maksimalni dnevni unos od 200 mg kavalaktona ne smije prekoračiti.

Kava-kava je grmolika biljka s gustim lišćem, koja naraste u visini i do pet metara, stanište su joj otoci Mikronezije i Polinezije. Starosjedioci su upotrebljavali tu biljku u vjerskim obredima, ali i za terapiju kod suzbijanja bolova. Iz njezina su korijena radili napitak ili su jednostavno žvakali korijen koji na taj način oslobađa aktivnu tvar kava-kave.

Djelovanje ove biljke zapadnjaci su otkrili 1768. zahvaljujući svjedočanstvima moreplovca i istraživača Jamesa Cooka o biljci koju pacifički urođenici uzimaju da bi postali vedriji i druželjubiviji.

Proizvodnja standardiziranoga ekstrakta iz korijena počela je dva stoljeća kasnije, tek prije tridesetak godina. Kavalaktoni djeluju na središnji živčani sustav opuštajući i umirujući uz osjećaj duševnoga blagostanja.

Djeluju na uklanjanje nervoze, vraćaju osjećaj samopouzdanja te osiguravaju čvrst san. Preporučene doze ne uspavljuju već potiču intelektualnu aktivnost i sposobnost pamćenja i percepcije.

Ostali poželjni učinci kava-kave su opuštanje mišića, smirivanje grčeva i ublažavanje bolova.

Australski su znanstvenici dokazali drastično smanjivanje učestalosti kao i smanjivanje intenziteta anksioznih stanja, kao i značajno ublažavanje depresije kod sudionika u studijama koji su dnevno uzimali Kava-Kava-tablete (120/240 mg kavalactona dnevno).

Kava-kava se kao i kantarion treba koristiti duže vrijeme iako se već nakon jednoga tjedna osjeti smanjenje tegoba, njezin najveći učinak se postiže tek za 4 tjedna. Pripravci kava-kave nalaze se na tržištu u obliku kapsula, ekstrakta, tinkture ili čaja. Svakako treba imati na umu da se ne preporučuje uzimanje pripravaka kava-kave dulje od tri mjeseca bez prekida.

Anksiozni poremećaji izazivaju psihičku napetost, tjeskobu, zabrinutost, uzrujanost i strah, koji su katkad toliko jaki da nanose duboke patnje i mogu ozbiljno narušiti kvalitetu života.

Brojne nuspojave medikamenata okreće ljudi prema pronalasku prirodnih, biljnih rješenja koji mogu biti od pomoći u borbi protiv anksioznosti.

Rodiola -Rhodiola rosea L. Crassulaceae

Poznata je pod imenom ružičasti žednjak, jednogodišnja je biljka žutih cvjetova koja raste primarno u suhim planinskim područjima, a rasprostranjena je od Kanade, preko sibirske tundre, Europe, do Azije i Kine. U Hrvatskoj raste na Velebitu, ali kako je iznimno rijetka i zaštićena ne treba je sakupljati.

Ljekovita svojstva rodiole potječu iz grupe spojeva koji se nazivaju rozavini i ima ih samo u njezinu korijenu. Korijen rodiole također sadrži salidrozide, te zaštitne antioksidanse koji inhibiraju stanične procese oksidacije i oštećenja slobodnim radikalima.

Upravo je standardizacija pripravaka na rozavine potvrda da koristimo upravo rhodiolu roseu, a neku drugu vrstu roda rodiole. Smatra se da utječe na smanjivanje kortizola koji je povišen tijekom stresa, a djeluje i modulira serotonin i dopamin u organizmu.

Rodiola ima interesantan miris korijena koji podsjeća na miris ruže zbog sadržaja geraniola i roziridrola, spojeva koje sadrži i ruža.

Rhodiola rosea se od davnina koristi na području Skandinavije i Rusije gdje je konzumiraju sportaši kako bi se brže se oporavili od tjelesnoga napora. Poznato je i da se korijen rodiole davao kao vjenčani dar mladencima u Altay regiji u Sibiru, a da bi se poboljšala plodnost i osiguralo rođenje zdravoga djeteta.

Od kraja 18. stoljeća rodiola je uvrštena u prvu švedsku farmakopeju. Njemački istraživači su opisali djelovanje rodiole kod glavobolje kao i njeno stimulativno i protuupalno djelovanje.

Treba naglasiti kako Rodiola pripada u klasu biljaka adaptogena koje imaju sposobnost harmoniziranja i normaliziranja brojnih vitalnih funkcija organizma, kao i povećanje otpornosti organizma na stresne situacije.

Ekstrakt rodiola ima i antidepresivno djelovanje kod pacijenata s blagom do umjerenom depresijom, primijenjen u preporučanim dozama tijekom 6 tjedana, a najbolje djeluje kod akutnih oblika depresije izazvane recentnim događajima.

Rodiola ne djeluje umirujući na način da otupljuje poput valerijane, nego djeluje protiv umora i podiže mentalnu koncentraciju, na način da poboljšava pažnju, pamćenje, stvaranje misli, računanje, procjenjivanje i cjelokupno učenje.

Osim toga ekstrakt rodiole ubrzava oporavak mišića nakon fizičkih napora, jača snagu i izdržljivost, zbog povećane sinteze ATP-a koji je ključan za staničnu energiju.

Valerijana, Valeriana officinalis, Valerianaceae

Odoljen ili valerijana spada u iznimno sigurne biljne anksiolitike. Iako se može uzimati u poprilično visokim dozama i nisu zabilježene ozbiljne nuspojave, mora se naglasiti ako ju se uzima uz neke lijekove da su moguće potencijalne interakcije, ne smije se uzimati proizvoljno nego uz savjet stručnjaka.

Valerijana može stupiti u interakciju s gotovo 500 lijekova, a osobito treba biti pažljiv ako se uzima s drugim depresorima središnjega živčanog sustava, sedative, antidepresive i antipsihotike.

Valerijana je i pored toga rašireno i neškodljivo sredstvo za smirenje živaca koje se može nabaviti u ljekarnama. Biljka ima debelu i dugu, šuplju stabljiku iz koje rastu međusobno nasuprotni listovi te ima brojne cvjetove.

Njezino ime proizlazi od latinske riječi »valere«, što znači biti jak i zdrav.

Korijen je s medicinskoga stanovišta najzanimljiviji, jer su u njemu koncentrirane ljekovite tvari – valerijanske i kafeinske kiseline. Dok se korijen suši, širi se osebujan intenzivan miris, koji mnogima nije ugodan.

Valerijana djelotvorno djeluje kao sedativ protiv uzrujanosti, zabrinutosti i poremećaja sna. Djeluje i na opuštanje mišića, a povoljno djeluje i na probavni sustav.

Iako se može uzimati u obliku tinkture, kao čaj ili u prahu, ipak se preporuča uzimati u obliku kapsula ili dražeja u kojima se nalazi ekstrakt svježega korijena. Bitno je držati se preporučene doze, jer bi prevelike mogle djelovati suprotno.

Još su stari rimski i grčki liječnici koristili valerijanu za ublažavanje tjeskobe, uznemirenosti i drhtavice, a sličnu je primjenu imala i kroz čitavi srednji vijek.

Do sada su napravljene brojna znanstvena istraživanja koja su potvrdila da valerijana pomaže u opuštanju i pridonosi mentalnomu zdravlju. Djeluje i protiv nesanice i ublažava anksioznost pa se smatra biljnom alternativnom benzodiazepinima, lijekovima koje se koriste kao anksiolitici.

Ekstrakt valerijane ublažava tjeskobu slično diazepamu, pa postoje saznanja da bi se valerijana mogla koristiti u odvikavanju od benzodiazepinina čija dugotrajna upotreba stvara ovisnost.

Brojne su aktivne tvari na kojima valerijana temelji svoje djelovanje, izolirano ih je preko 150, ali se smatra da svoje djelovanje duguje sinergiji svih sastojaka, a ne pojedinoj tvari.

Sam mehanizam djelovanja nije posve istražen, trenutačni je stav da valerijana povećava razinu neurotransmitera GABA-e u mozgu što rezultira smirenjem i uspavljivanjem.

Pasiflora – Passiflora incarnata L.

Poznata je po svojemu sedativnom učinku, potiče miran san i učinkovito smanjuje stres i anksioznost. Sadrži alkaloide i glikozide koji imaju umirujuće i opuštajuće djelovanje.

Za razliku od drugih biljaka koje se uzimaju kao suhi standardizirani ekstrakt, pasiflora je djelotvorna i kao čaj koji se priprema na način da se jedna čajna žlica osušenoga cvijeta i lista namače u čaši (2 dcl) vode pola sata, procijedi se i pije do tri šalice dnevno.

Pasiflora je biljka koju organizam lako podnosi, ne stvara ovisnost, a donosi spokoj, smanjujući nervozu i stres i pomaže protiv nesanice. Raste brzo kao drvenasta povijuša, lako se razmnožava, njezin areal je od sjevernoga Meksika do južnoga Brazila i sjeverne Argentine.

U velikoj mjeri je zastupljena kao dekorativna biljka po vrtovima. Početkom prošloga stoljeća se počela koristiti kao terapija zbog analgetskoga djelovanja i za sprječavanje nesanice. Iako se koristi diljem svijeta najzastupljenija je njezina primjena u Velikoj Britaniji.

Za ljekovite pripravke koriste se različiti dijelovi biljke – cvjetovi, listovi i izdanci. Nakon sakupljanja i sušenja koriste se za pripremu čaja, tinktura ili tekućega ekstrakta. Europska farmakologija preporučuje pripravke pasiflore koji sadrže najmanje 0.8 posto flavonoida, kojima duguje smirujući učinak.

Postoje još brojne biljke koje djeluju umirujuće (matičnjak, šafran…), a koji u ovim stresnim vremenima kako zbog ekonomske nestabilnosti zbog pandemije, tako i zbog ukupne neizvjesnosti koje ovo vrijeme donosi, mogu olakšati anksioznost i depresiju koje su sve više raširene među ljudima.

PADALINE
U mjesecu ožujku 2021. u Solinu na području Gornje Rupotine pale su 32 litre kiše po četvornomu metru.

Sličan sadržaj:

LJEKOVITO BILJE I BILJNI PRIPRAVCI – Borci protiv raka LJEKOVITO BILJE I BILJNI PRIPRAVCI – PROPOLIS LJEKOVITO BILJE I BILJNI PRIPRAVCI – O MASLINOVU ULJU I NEKIM SORTAMA MASLINE – Mediteranski izvor života Prirodno sagorijevanje kalorija