LJEKOVITO BILJE I BILJNI PRIPRAVCI – PROPOLIS
SOLINSKA KRONIKA 318, 15. veljače 2021.
Piše: dr. sc. Olivera CRMARIĆ
Propolis je prirodni lijek koji ljudi upotrebljavaju već stoljećima, a danas najčešće se koristi tijekom sezone prehlade i gripe. Postoje podaci o korištenju propolisa već od starih Babilonaca, Egipćana, Arapa, Grka i Rimljana. Oni su koristili propolis kao lijek kod kožnih povreda, rana i infekcija
Pčele su za zaštitu svojih pčelinjih zajednica smolu prikupljenu s raznih biljaka preradile u proizvod ugodnoga aromatskog mirisa, žute do tamnosmeđe boje. Radi se naravno o propolisu, smolastoj tvari kojom pčele popunjavaju manje šupljine u košnicama, te na taj način štite svoju zajednicu od nepovoljnih vanjskih uvjeta i mikroorganizama.
Propolis je prema tome smjesa smolastih tvari koje pčele skupljaju s kore i listova biljaka i miješaju sa sekretom čeljusnih žlijezdi čime ga enzimski modificiraju. Pčele su na taj način povezale izlučevine biljaka i stvorile propolis koji zapravo predstavlja vrlo učinkovit i gotovo idealan prirodni lijek koji ima antivirusna, antibakterijska, protuupalna i antitumorska svojstva.
Propolis je prirodni lijek koji ljudi upotrebljavaju već stoljećima, a danas najčešće se koristi tijekom sezone prehlade i gripe. Postoje podaci o korištenju propolisa već od starih Babilonaca, Egipćana, Arapa, Grka i Rimljana. Oni su koristili propolis kao lijek kod kožnih povreda, rana i infekcija. U medicinske svrhe je prepoznat odavno i propisan je u engleskoj i europskoj farmakopeji još od 17.stoljeća, od kada uživa veliku popularnost u borbi protiv bakterija. Tijekom II. svjetskog rata Rusi ga koriste kao pomoć u liječenju tuberkuloze, jer su prepoznali da olakšava plućne tegobe i poboljšava apetit.
Prvi znanstveni rad koji je opisao kemijska svojstva i sastav propolisa objavljen je 1908. Osobito su intenzivirana znanstvena istraživanja propolisa zadnjih dvadesetak godina i uspjela su dokazati njegovu djelotvornost zbog koje se u narodnoj medicini primjenjuje oduvijek. Brojna istraživanja opravdavaju ovakvu primjenu. Istraženo je i potvrđeno djelovanje ekstrakta propolisa na bakterije E. coli, Listeria monocytogenes, Helicobacter pylori, Streptococcus pyogenes, Pseudomonas aeruginosa, Staphylococcus aureu, koje su bile iznimno osjetljive na djelovanje propolisa. Ekstrakt propolisa pokazao je značajnu antibakterijsku aktivnost protiv Gram pozitivnih bakterija, dok je pozitivan učinak na Gram negativne bakterije bio znatno manji. Antibakterijski učinak objašnjen je između ostaloga, saznanjem da propolis može blokirati diobu bakterijskih stanica sprječavajući bakterijski rast.
Osim antibakterijskoga zabilježeno je antivirusno i osobito antifungalno djelovanje propolisa. U studiji iz 2001. znanstvenici su ispitivali aktivnost propolisa na 80 sojeva kvasca Candide, gdje je propolis značajno smanjio aktivnost kvasaca osobito C. albicans.
Sastav ovisi o porijeklu
Sastav propolisa je vrlo specifičan i varijabilan, te ovisi o vremenu sakupljanja, vegetaciji i podneblju. Naime pčele posjećuju veliki broj raznolikog bilja pri njegovom sakupljanju pa se može reći da je njegov sastav ovisan o njegovu geografskom porijeklu kao i biološkoj raznolikosti bilja na kojemu se podneblju nalaze pčelinje zajednice za vrijeme prikupljanja propolisa. Propolis mogu sakupljati samo pčele starije od 21 dan koje sudjeluju u letovima izvan košnice, najstarije letačice imaju ulogu sakupljanja propolisa s različitih vrsta biljaka što ovisi o flori koja raste oko košnice.
Propolis sačinjavaju biljne izlučevine (smole, balzami, eterična ulja, flavonoidi, mineralne tvari….), pčelinji sekreti te primjese poput voska. Kad pčela nađe biljnu smolu otkida ju uz pomoć gornje usne i prednjih čeljusti, te uz pomoć prvoga para nogu obrađuje smolu do željenoga oblika koji tada prosljeđuje trećemu paru nogu. Pčele sakupljeni propolis obogaćuju svojim izlučevinama, a samo sakupljanje propolisa se odvija po toplom i lijepom vremenu. Pčela jednokratno unosi oko 10 mg propolisa u košnicu.
Dosadašnja znanstvena istraživanja su dala uvid u više od 300 izoliranih različitih spojeva kod propolisa. U pravilu sadrži najviše smola oko 50 %, ima do 30% pčelinjeg voska, 10% bi spadalo na eterična ulja, oko 5% na pelud, te oko 5% različitih organskih tvari gdje bi spadali vitamini B skupine, 22 minerala, organske kiseline i flavonoide. Upravo bogatstvo biokemijskim sastavnicama, većinom kombinacije fenola, flavonoida aglikopena, fenolne kiseline i njenih estera te fenolnih aldehida i ketona, terpena, sterola, vitamina i amino kiselina, čine propolis veoma varijabilnim po sastavu, ali to je i razlog zbog čega bakterije ne mogu postati rezistentne, a samim time propolis ostaje i nadalje najučinkovitiji prirodni antibiotik. Za ljekovitost propolisa su u najvećoj mjeri zaslužni flavonoidi. To su biljni pigmenti koji imaju ulogu zaštite biljaka od patogena iz okoline. Propolis u svom sastavu sadrži brojne flavonoide: galangin, kvercetin, krizin, kempferol, apigenin, pinocembrin i pinobanksin.
Širok spektar aktivnosti
Propolis djeluje protuupalno, imunostimulirajuće i antimikrobno. Jača imunitet, ali pomaže i onda kad se bolest pojavi. Ima snažno antimikrobno djelovanje uključujući viruse, bakterije i gljivice. Također je potvrđeno da aktivne supstance propolisa imaju citostatičko, antikancerogeno i anti tumorsko djelovanje na in vitro i živim modelima tumora. Njegov široki spektar aktivnosti: protuvirusna, protugljivična, protuupalna, antioxidativna, anestetička i imunostimulatorna opravdavaju sva dosadašnja i buduća istraživanja u cilju liječenja ljudi i životinja. Da propolis pomaže izravno imunitetu pokazao je pregledni rad iz 2007. godine objavljen u časopisu Journal of Ethnopharmacology, koji između ostaloga ističe povoljno djelovanje propolisa na imunitet. Propolis kao dodatak prehrani naime može potaknuti aktivnost timusa, žlijezde koja proizvodi limfocite i time ojačati obrambene sposobnosti cijeloga organizma.
Propolis je najviše prepoznat te sukladno tome i najčešće primjenjivan za održavanje zdravlja i ublažavanje upalnih procesa sluznice grla, usne šupljine i desni. Kada je zdrava i neoštećena sluznica grla i usne šupljine predstavlja prvu crtu organizma za obrane od virusa.
Propolis kao prirodni antibiotik preventivno djeluje kod upale grla i ždrijela zaustavljajući razmnožavanje bakterija i virusa u usnoj šupljini. Njegovo djelovanje je sinergijsko s drugim antibioticima, pa se na taj način višestruko povećava njihov bakteriostatski učinak. Sinergijsko jačanje antibiotskog učinka u kombinaciji s propolisom je vrlo bitno u terapiji virusnih i bakterijskih upala, osobito zato što propolis nije toksičan i ne šteti crijevnom mikrobiomu. Usna šupljina i ždrijelo su prva crta obrane koja štite donje dišne putove i probavni sustav, izloženi su vanjskim utjecajima, a zbog svoje zaštitne uloge brzo reagiraju na upale. Najčešće upale gornjega respiratornog sustava, pa tako i upala grla, su virusnog porijekla, a prenose se kapljicama sekreta prilikom govora, kašljanja i kihanja.
Propolisna tinktura
Propolisna tinktura u spreju je rješenje iz prirode s kojim se jednostavno i učinkovito može djelovati kako na prevenciju, tako i na ublažavanje postojećih simptoma infekcija grla, ublažavanje tegobe u slučajevima gripe i različitih oblika viroza, upalnih procesa usne šupljine kao afte i paradontoza. Učinkovita je i kod upalnih sinusa pa i na spriječavanje težih upalnih procesa. Propolisna tinktura je djelotvorna u borbi protiv bakterija rodova Staphylococcus i Streptococcus. Važno je ponovno naglasiti da na antibakterijske sastojke propolisa bakterije ne razvijaju rezistenciju. Najučinkovitije otapalo za pripremu alkoholne tinkture je 70 do 90% etanol koji u usporedbi s drugim otapalima izvlači najviše aktivnih tvari iz prirodnoga propolisa, te se na taj način dobiva maksimalno djelovanje. Postoje naravno i druga bezalkoholna otapala kojima se dobivaju tinkture koje imaju manje otopljenih aktivnih tvari iz propolisa pa je stoga i njihovo djelovanje na upalne procese organizma slabije. Postoje ograničenja u djelovanju sirovoga propolisa zbog loše resorpcije u crijevima te povećanoga rizika od netolerancija i alergija.
Snažni antioksidans
Antioksidansi su one tvari koji štite organizam od nestabilnih i reaktivnih slobodnih radikala. Slobodni radikali nastaju djelovanjem duhanskog dima, razgradnjom pesticida, pod utjecajem nekih lijekova, radijacijom ili prehranom bogatom mastima. Ove reaktivne čestice izazivaju niz povezanih reakcija, dovode do promjena staničnih membrana, ometaju izmjenu tvari koja dovode do znatnih oštećenja. Mogu uzrokovati i degradaciju staničnih proteina i gubljenje njihove funkcije, a mogu uzrokovati i promjene na DNA koje rezultiraju eventualnim mutacijama. Činjenica je i da slobodni radikali oksidiraju višestruko nezasićene masne kiseline lipoproteina, što mijenja strukturu i funkciju LDL kolesterola što vodi do aterosklerotskih promjena. Naš se organizam svojim obrambenim mehanizmima i mogućnostima popravka oštećenja, stalno bori protiv djelovanja slobodnih radikala, ali dodatno unošenje antioksidanasa je od velike pomoći. Propolis je proizvod prirode koji kako smo na početku rekli bogat flavonoidima zbog kojih ima snažno antioksidativno djelovanje. Određena istraživanja su pokazala da flavonoidi smanjuju rizik od pojave raka pluća kod pušača. Dokazano je i zaštitno djelovanje propolisa na želudac i debelo crijevo, što je vrlo važno jer se današnjim načinom života mnogi ljudi oslanjaju na polugotovu i gotovu hranu, siromašnu antioksidantima. Propolis također štiti jetru i bubrege, organe važne za detoksikaciju štetnih tvari i njihovo izlučivanje iz organizma. Ne manje važan je i podatak kako propolis štiti usnu šupljinu, srce i bubrege ljudi koji primaju kemoterapiju, a poznato je da uz njega je terapija citostaticima i zračenjem uspješnija.
Kozmetička industrija
Danas propolis uživa veliku popularnost pa je svoju primjenu, osim raznih oblika dodataka prehrani, našao i u kozmetičkoj industriji gdje se koristi kao dodatak u proizvodnji raznih krema, losiona, čak i zubnih pasti i vodica za usta. U kozmetici propolis svojim obiljem blagotvornih sastojaka poput flavonoida, biljnim pigmentima kojima se pripisuje antioksidativno djelovanje se učinkovito bori protiv djelovanja slobodnih radikala na koži koji je vremenom oštećuju i pospješuju vidljivost bora. Propolis u vrlo kratkom roku regenerira kožu te ona postaje glađa i mekša, a može se koristiti i kod ublažavanja crvenila nastaloga, primjerice, prekomjernim izlaganjem suncu. Izuzetno je učinkovit kod čireva, opekotina i uboda. Kreme i balzami za lice s dodatkom propolisa učinkovit su i potpuno prirodan tretman u borbi protiv akni. Sličan učinak postiže se i nanošenjem mješavine meda i propolisa. Blagi šamponi s dodatkom propolisa pokazali su se djelotvornima kod problema s peruti kako kod masne tako i za suhu kosu.
Ubojica stresa
Osobe koje redovito uzimaju propolis lakše se nose sa stresom. Kako sadrži puno amino kiselina, esencijalnih masnih kiselina (kiseline koje naše tijelo treba, ali ne može samo proizvesti) kao i 7 vitamina B, pomaže organizmu u borbi s negativnim posljedicama stresa s kojima se susrećemo svakodnevno.
Studije na životinjama otkrili su nam da propolis može inhibirati aktivnost enzima koji posreduju u upalnom procesu i na taj način ublažiti primjerice reumatoidni artitris. Pritom su se najkorisnijim pokazali spojevi kvercetin i naringerin iz skupine flavonoida.
Propolis se danas najčešće proizvodi kao alkoholna otopina, a može se pripremiti i kao bezalkoholna otopina za djecu. Također, vrlo su raširene i tablete, kapsule i pastile u kojima je djelatna tvar propolis. Rezultati dosadašnjih istraživanja formirali su mišljenje da učinkovita dnevna doza iznosi oko 1.5 g sirovoga propolisa, odnosno oko 350 mg koncentrata, čime se pružaju blagotvorni učinci na opće stanje organizma.
I pored superiornosti propolisa ipak je potrebno pripaziti kod djece, trudnica i dojilja te izbjegavati primjenu alkoholnih pripravaka, te zbog moguće alergije ne trebaju ga koristiti osobe alergične na pčelinje proizvode.
PADALINE
U siječnju 2021 godine u Solinu na području Gornje Rupotine palo je 160 litara kiše na m2.